Ovo su najpoznatiji fašnici i njihova tradicionalna jela!

Karneval, fašnik, mesopust, poklade ili maškare su nazivi koji obilježavaju blagdansko vrijeme koje se događa uoči početka korizme. Kada kažemo fašnik najčešće pomislimo na javne proslave poput parada i javnih uličnih zabava no korijeni ovih običaja su pretkršćanski i imaju magijska značenja.

U tom periodu oblačenjem prenaglašene odjeće postajemo netko drugi, a uz ples, zaglušnu galamu i posipanjem pepela tjeramo zimu i zle sile. Fašnik obično traje nekoliko dana, dok u nekim krajevima može potrajati i tjednima. U Hrvatskoj su najpoznatiji Samoborski fašnik te Riječki karneval.

Samoborski fašnik

S tradicijom koja traje skoro dvjesto godina Samoborski fašnik jedna je od najstarijih i najvažnijih manifestacija grada Samobora i okolice. Samoborskim fašnikom slavi se veselje i pokušavaju se zaboraviti svakodnevne brige, a glavni motiv je bezbrižnost. Ove godine slavi se 198. Samoborski fašnik, a u njemu možete uživati do 13. veljače!

Riječki karneval

Hrvatsko primorje ima izrazito bogatu tradiciju fašnika te je fašnik njihovo „peto godišnje doba“. Mogli bismo reći kako je Riječki karneval „glavna zvijezda“ hrvatskih poklada te je do danas poprimio impresionirajuće razmjere. Riječki karneval mjesto je okupljanja mnogih obožavatelja maškara i fašničkih običaja neovisno o tome sudjeluju li u tim fašničkim ludorijama kao dio karnevalske povorke ili sudjeluju samo kao promatrači uživajući u ovom životopisnom događaju.

Dan D Riječkog karnevala, odnosno Dan velike Međunarodne karnevalske povorke, sažetak je svega što joj je tijekom petog godišnjeg doba prethodilo, a održat će se ove nedjelje, 11. veljače.

Nakon svake fešte uz puno glazbe i more zanimljivih maski valja i nešto prizalogajiti stoga u nastavku donosimo najpopularnija narodna jela za fašnik!

Tradicija fašnika rasprostranjena je po čitavoj zemlji. Od kontinentalne Hrvatske pa duž cijele Jadranske obale svaki kraj nosi svoje specifičnosti u pripremi hrane koja se u vrijeme poklada obilno jede.

Tako se u zagorskim domovima u vrijeme fašnika isprepliću mirisi krafni i kiselog zelja koje je tih dana obavezno na jelovniku. U selima se još uvijek priprema pomalo zaboravljeno prisiljeno zelje ili kupus na pasiranoj rajčici. Prisiljeno zelje, začinjeno vrhnjem i kimom, najčešće se posluživalo s restanim krumpirom.

Ostala jela koja se mogu naći na fašničkom stolu su omiljene krpice sa zeljem te zagorski specijalitet – suha svinjska podbrada. Za desert se osim krafni poslužuju i ostale slastice od dizanog tijesta.

Zagrebački karneval

U Zagrebu i okolici također se priprema zelje, kuha se palenta i govedina, peče se purica ili guska s mlincima. Za desert su naravno poslužene nezaobilazne krafne. U Samoboru jelovnik je dosta sličan ovom zagrebačkom, no osim već spomenutih jela Samoborci se goste s kobasicama češnjovkama i tradicionalnim muštardom – pikantnim senfom koji je karakterističan proizvod Samobora više od dvjesto godina. Uz krafne se poslužuju i jedne od omiljenih samoborskih poslastica – kremšnite.

Karnevalske poslastice…

U Slavoniji se uživa u mesu, kobasicama, čvarcima i pogačicama od čvaraka, a od slatkog su poslužene krafne (krofne punjene s pekmezom i posipane šećerom u prahu), buhtle, štrudle, orahnjača i makovnjača.

Na Kvarneru se obično u periodu fašnika priprema krčki tradicionalni kolač – presnac, od ovčjeg sira i tijesta. Od poznatih kvarnerskih slastica poslužuju se kroštule s bademima, pokladni fanjki (langoš), šurlice od slatkog tijesta i kolači od maruna. Za to vrijeme u Dalmaciji će se također pripremati fritule i kroštule, dok se u Dubrovniku uživa u vinu i slasticama poput rožate.

Nakon svega nabrojanog vjerujem da ste pomalo gladni stoga savjetujemo da čim prije odlučite u što ćete se maskirati te da navalite na domaće delicije koje obilježavaju ovo veselo doba!