“The Girl From Oslo” – napeta Netflix serija o terorizmu i otmici Norvežanke…

“The Girl From Oslo” još je jedan Netflixov naslov koji možete dodati na svoj popis za gledanje jer sadrži zaplet koji će vas držati u neizvjesnosti do samog kraja. Prije nego što se uključite u svaku sekundu ovog novog izdanja, apsolutno morate znati sinopsis, glumačku ekipu i još mnogo toga. U nastavku vam govorimo sve što trebate znati o novoj seriji!

Pod vodstvom Kyrrea Holma Johannessena i Ronita Weiss-Berkowitza, hebrejsko-norveška dvojezična politička triler serija ‘The Girl From Oslo’ (izvorno ‘Bortfort’) otkriva jezivu i katarzičnu viziju svijeta pod stalnim terorom.

Norvežanka Pia je na odmoru u Izraelu gdje s dvoje prijatelja Izraelaca, bratom i sestrom uputila prema dolini Sinaja…

Međutim, priča dobiva sumorni obrat kada ih otme pleme s oružjem. Očajna majka kreće u misiju spašavanja djevojčice. Norveška diplomatkinja putuje na Bliski istok, računajući na stare prijatelje – i duboku tajnu…

Ona postupno uranja u vrtlog prljave međunarodne politike. Serija je možda poslastica za osjetila, ali vas tjera da se zapitate ima li priča utemeljenje u stvarnosti. Ako vam se pitanje doista pojavilo na umu, dopustite nam da istražimo stvar dalje.

‘The Girl From Oslo’ djelomično se temelji na istinitoj priči. Iako su specifičnosti priče svojevrsna fiktivna dramatizacija, kostur priče prilično dobro leži u stvarnosti. Kreatori Kyrre Holm Johannessen i Ronit Weiss-Berkowitz utkali su priču miješajući stvarnost i fikciju. Realističan prikaz nasilne geopolitičke pozadine Bliskog istoka čini priču zanimljivom. Glas Billa Clintona kaže na početku uvodne sekvence: “Danas svjedočimo izvanrednom činu u jednoj od povijesnih drama.” To je govor koji je pokrenuo sporazum iz Osla 1993. godine.

Sporazum o kojem je riječ bio je mirovni proces između vlade Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije koji su katalizirali Ujedinjeni narodi. Cilj mu je bio ispuniti prava Palestinaca na samoopredjeljenje.

Međutim, mirovni pregovori su došli u slijepu ulicu. Nakon neuspjeha summita u Camp Davidu 2000., činilo se malo vjerojatnim da će sporazum iz Osla okončati izraelsko-palestinski sukob. Tijekom Druge intifade (palestinskog ustanka), izraelska vojska je ponovno zauzela velik dio regija označenih kao pod palestinskom kontrolom.

Duh sporazuma iz Osla proganja seriju dok prošlost ulazi u sadašnjost. U međuvremenu, čini se da je glavna priča inspirirana i stvarnim događajima. U ožujku 2013. u medijima su se pojavili izvještaji o otimanju Norvežanina i Izraelca od strane ISIS-a.

Dok su putovali iz Tabe u lučki grad Dahab, vozilo su presreli beduinski topnici, objavili su izvještaji. Norvežanin je identificiran kao 31-godišnji Ingvild Selvik Ask, pedijatar. Militanti su tražili oslobađanje svojih plemena iz izraelskih zatvora. Ali zanimljivo je da su oba taoca naglo oslobođena…

Većina političkih čimbenika koji se pojavljuju u seriji izgledaju kao realni. Na početku priče čujemo spominjanje bivšeg izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Ministri kabineta jednoglasno se slažu da puštanjem zatvorenika neće ponoviti pogreške Netanyahua. Jedan od likova navodi da se 40 posto svih zatvorenika koje je Netanyahu pustio vratilo svojim militantnim putevima.

Iako nema izvora koji bi potvrdio ovu procjenu, Benjamin Netanyahu je doista oslobodio ukupno 104 palestinska zatvorenika u sklopu mirovnog sporazuma, što je potez koji je potaknuo bijes cijele zemlje. Stoga, uzimajući u obzir sve aspekte, serija je kombinacija stvarnosti i fikcije.