FOTO by Instagram @artmaky / @natureisawonderfulartist
Visibaba – delikatna vjesnica proljeća
Ljepota visibabe leži u njenoj suptilnosti
Kao male smo ih tražile u šumama s roditeljima ili bakama, crtale smo ih u školi, a sada se divimo njihovoj delikatnoj ljepoti. Visibaba je proljetnica iz porodice sunovratki, koja cvate već u siječnju.
Visibaba voli vlažna tla i sjenovite položaje, pa je nalazimo u šumama i gajevima, uz rijeke i potoke, na livadama, ali i u vrtovima, gdje se rado uzgaja kao dekorativna biljka. Za sve one koje vole ići u prirodu, definitivno ćete ju ugledati na tlu kada ćete ići u šetnje.
Lijepa bijela visibaba je višegodišnja biljka koja raste iz lukovice. Pri dnu stabljike izlaze dva linearna lista, a pri vrhu jedan bijeli cvijet, povijen prema dolje. Cvijet je sastavljen od šest latica: tri veće vanjske i tri manje unutarnje. Plod je tobolac sa sjemenkama, koje raznose mravi i vjetar.
Kako cijela priroda djeluje u harmoničnoj sinergiji, visibaba pčelama daje obilje peludi i nektara za rani proljetni razvoj legla pa je i po tome značajna biljka. Mnogi bi rekli da visibaba sigurno mora imati neka ljekovita svojstava, no je li to uistinu tako?
Iako posjeduje određena ljekovita svojstva, valja je tretirati kao otrovnu biljku. Kemija visibabe istraživala se pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća i to u zemljama tzv. Istočnog bloka.
Tada je izdvojen alkaloid galantamin koji se danas koristi u terapiji Alzheimerove bolesti i demencije, premda ima brojne nuspojave – visibabe su zapravo prilično otrovne, zato se istražuju i kao insekticidi.
Eksperimentira se s ubacivanjem njihovih gena u npr. pšenicu, krumpir i kukuruz što te biljke čini otrovnim za biljne uši koje mogu biti vektori prijenosa virusnih bolesti biljaka.
Visibaba možda nije korisna u ljekovite svrhe kao neke druge biljke, ali tako suptilna i elegantna, visibaba je ipak naš favorit.
