FOTO by Instagram @citaj_knjigu / @fraktura_najbolja_literatura
TOP 10 knjiga koje MORATE pročitati do kraja godine!
Trileri, krimići, romantika, komedija... imamo sve!
Često čujemo o istraživanjima kako Hrvatice i Hrvati ne čitaju dovoljno knjiga te kako prosječna osoba pročita možda 1 ili 2 knjige u godini dana (ako i toliko).
Jesu li dosadne i nezanimljive lektire školskog sustava krive za to? Možda. No, nećemo se vraćati u prošlost, već se okrećemo svjetlijoj budućnosti. U slučaju da ste izašli iz školskog sustava bez emocionalnih ožiljaka od Lučićeve Robinje ili Zoranićevih Planina, možda samo niste pronašli žanr koji vam odgovara! Dobra knjiga je poput dobre prijateljice, uvijek joj se možete vraćati i uvijek nešto novo naučite od nje.
Upravo zato, što su knjige zbilja važne i što vam donosimo različite žanrove, vrijeme je da počnemo čitati. U nastavku vam donosimo TOP 10 knjiga koje možete pročitati do kraja godine!
1.) Sally Rooney – Divni svijete, gdje si
Mlada spisateljica Alice odluči preseliti se iz Dublina u malo mjesto na zapadu Irske, gdje putem Tindera upozna skladištara Felixa i unatoč prvom neuspjelom spoju neočekivano ga pozove da s njom otputuje na predstavljanje njezina romana. U Dublinu njezina najbolja prijateljica Eileen proživljava teške trenutke i iznova počinje izlaziti sa Simonom, svojom ljubavlju iz djetinjstva.
Alice, Felix, Eileen i Simon i dalje su mladi, ali život ih nosi. Trebaju jedno drugo, poigravaju se međusobno, zbližavaju se i udaljavaju, vode ljubav, sumnjaju u sebe i svoje osjećaje, no najviše od svega zabrinuti su za svijet u kojem žive. Pitaju se jesu li oni posljednji koji svjedoče kraju epohe, kako da pomognu osiromašenima, hoće li uspjeti vratiti vlastitu vjeru u naš divni svijet.
2.) Tisja Kljaković Braić – Oni 2
“Dugo sam mislila da s umjetnošću nema zezancije. I danas mi kažu: ‘Dobro to šta se zezaš, ali one tvoje ozbiljne slike su ipak umjetnost.’ Ali nije tako. Karikature su ravnopravne. Mi kao da obezvređujemo osmijeh. Više cijenimo ljude koji ga nemaju. Ljude s kamenim licima.
I kaže se: ‘On je ozbiljan čovik!’ U onim šarenim rubrikama na dnu portala uvik bude neki tekst o osmijehu koji produžava život, napisan samo da malo popuni rubriku. A ja mislim da je to udarna vijest.” – Tisja Kljaković Braić
3.) Manuel Vilas – Ordesa
“Dobro bi nam došlo pisati o svojim obiteljima, bez ikakve fikcije, bez romana. Samo ispričati što se dogodilo, ili što vjerujemo da se dogodilo.” Iz tog se varljivo jednostavnog poticaja na početku Ordese zakotrljala književna lavina kakva nas pogađa jednom u mnogo godina, roman koji ne prestaje oduševljavati svojom emocijom i hrabrošću, lucidnošću i poštenjem.
Muškarac kojega u Ordesi zatječemo kako razmišlja o nedavnoj smrti svojih roditelja je pisac. Ni uspješan ni neuspješan, prosječno zavidan i frustriran, pisac je to koji u svojim pedesetima želi ispričati što se dogodilo (ili što vjeruje da se dogodilo) s njime, njegovim ocem i majkom, s ljubavlju i brakom, s ljudima koje je poznavao i zemljom u kojoj je odrastao… Kao na stranice najintimnijeg dnevnika, pisat će o sprovodima i o neimaštini, o razvodu i ovisnosti, i nekim čudom – onim koje umiju izvesti samo najbolji – život tog španjolskog pisca učinit će nam se odjednom beskrajno poznatim.
4.) Eva García Sáenz de Urturi – Rituali vode
Dok inspektor Unai López de Ayala zvan Kraken slijedi trag jezivog rituala starog 2600 godina, književni fenomen zvan Trilogija bijeloga grada i dalje nezaustavljivo osvaja svijet. Kad su je pronašli na starom hodočasničkom putu, kraj tunela San Adrián, Ana Belén Liaño bila je spaljena, obješena naglavce i udavljena u kotlu iz brončanog doba. Uz tri smrti, tri otkrića. Lijepa Annabel Lee bila je prva Krakenova ljubav, bila je trudna i – baš kako su se bojali svi iz policijske uprave glavnoga grada Baskije – nije bila posljednja.
Da bi otkrio tko u prastarom obredu trostruke smrti ritualno kažnjava one koje ne smatra vrijednima da na svijet donose djecu, glavni stručnjak za profile vitorijske policije morat će zaroniti u vlastitu prošlost i suočiti se s čudovištima koja u njoj vrebaju još od onog nezaboravnog ljeta 1992., kada se s trojicom svojih najboljih prijatelja zaljubio u tajanstvenu Annabel Lee.
5.) Slavenka Drakulić – Kavana Europa
Slavenka Drakulić analizira niz svakodnevnih, životnih detalja, odgovara na pitanje kako je tekla preobrazba društva iz socijalizma u nove demokracije. Ovi će vas tekstovi podsjetiti da su u Europi nekada postojale granice, da se u bivšoj Jugoslaviji živjelo drugačije, slobodnije nego u nizu drugih socijalističkih zemalja, da je većina ljudi na socijalističkim prostorima imala zapuštene zube, a moći ćete promisliti i o ulozi uniforme na prostoru Balkana.
Susrest ćete se u ovoj knjizi s “običnim” ljudima koje je tranzicija razočarala jer su očekivali blagostanje koje mnogima nije došlo, a morali su se suočiti i s činjenicom da veća sloboda podrazumijeva i veću odgovornost.
6.) Lars Kepler – Dvostruki čovjek
Kad šesnaestogodišnja Jenny Lind pred školom nađe svoj bicikl s probušenim gumama, odluči otpješačiti do vile svojih roditelja u obližnjem mjestašcu Forssjö. Njezina kolegica iz škole Eleonor uhodi je i vidi kako vozač tegljača poljske registracije nokautira Jenny i omamljenu je ubaci u svoju prikolicu. Vrijeme prolazi, nestanak tinejdžerice pada u zaborav, a čak se ni njezini roditelji više ne nadaju dobrim vijestima. No pet godina nakon Jennyna nestanka počinju se pojavljivati tijela mladih djevojaka ubijenih na različite okrutne načine. Inspektor Joona Linna jedini posumnja da sva ubojstva nose isti potpis i krši procedure kako bi pokušao pronaći i zaustaviti krvoločnog psihopata skrivenog iza bezazlene maske.
7.) Joseph O’Connor – Igra sjena
Kada je 1878. iz Dublina stigao u London, Bram Stoker bio je mlad, netom oženjen činovnik, kojemu je ponuđen posao iz snova: na poziv velikoga Henryja Irvinga postat će glavni upravitelj tek osnovanoga Kazališta Licej. U godinama koje slijede vulkanski glumac i suzdržani mladić s književnim ambicijama zajedno će stvoriti jedan od najslavnijih londonskih teatara, a kada se Irvingovu ansamblu pridruži najomiljenija glumica epohe, talentirana i neodoljiva Ellen Terry, čini se da im je samo nebo granica.
U Londonu koji svojom seksualnošću fascinira i sablažnjava Oscar Wilde, a brutalnim ubojstvima terorizira Jack Trbosjek, troje izvanrednih ljudi započinje zajednički život prepun drame, preobrazbi i strasti.
8.) Leïla Slimani – U zemlji drugih
Usred Drugog svjetskog rata u malome francuskom mjestu uz Rajnu Mathilde kao i svi čeka oslobođenje. Ona je mlada djevojka željna ljubavi i života, a život joj se sasvim promijeni kada se zaljubi u osloboditelja vojnika francuske vojske Aminea, Marokanca, i odluči poći za svojim snovima, za svojom ljubavi preko mora u Maroko.
Mathilde se suočava sa svojim strahovima, s mržnjom, nepovjerenjem, oskudicom, te odgaja dvoje djece – bistru i inteligentnu Aicheu, koja se, kao ni majka, ne uklapa u sredinu, u školu za bogate kolonijaliste – i njezina brata maloga Selima. Može li ona to sve, protiv sredine, protiv običajā, u osvit rata za oslobođenje od kolonijalizma?
9.) Gregory David Roberts – Sjena planine
“I jedna jedina pogreška može spaliti šumu u tvome srcu i sakriti zvijezde na svim nebesima.” Riječi su to kojima počinje Sjena planine, dugo očekivani roman Gregoryja Davida Robertsa, ali i životna lekcija koju je dobro naučio njegov glavni junak Lindsay Ford zvani Lin, australski bjegunac, koji je u Bombayu započeo novi život kao liječnik u slamu, a nastavio ga kao revolveraš jednog od klanova bombayske mafije. Lindsay Ford, kojega su milijuni čitatelja širom svijeta upoznali i zavoljeli pod imenom Shantaram.
U Sjeni planine, okružen ljudima, jezicima, kulturama, bojama i mirisima Indije, Shantaram nastavlja svoju potragu za identitetom i značenjem, svrhom i domom, a najviše – za slobodom i tajnom ljubavi…
10.) Olga Tokarczuk – Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju
Na visoravni uz poljsko-češku granicu zaredaju se misteriozna ubojstva. Prva je žrtva krivolovac Veliko Stopalo, što nikoga naročito ne uznemiri, no kad u bunaru pronađu Zapovjednika policije, a onda netragom nestane i lokalni tajkun Wnętrzak, ljudi se počinju pitati operira li mjestašcem zvanim Lufcug serijski ubojica. Uza sva su mrtva tijela misteriozni tragovi – zar je moguće da su se miroljubive srne odlučile obračunati sa sljedbenicima sv. Huberta, zaštitnika lovaca? Ili je neki čovjek, u dvojbi je i pripovjedačica, građanka Duszejko, osjetio gnjev koji uvodi red i vraća dar jasnoće viđenja?
Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju sjajan je roman u kojem uz uzbudljivu radnju i šarmantno pripovijedanje nobelovka Olga Tokarczuk britko komentira posttranzicijsku današnjicu, gdje se ljudi “ne znaju udružiti i stvoriti zajednicu, nego žive u zemlji neurotičnih individualista od kojih svaki, čim se nađe među drugima, počinje poučavati, kritizirati, vrijeđati i pokazivati svoju nedvojbenu nadmoćnost”.
Nadamo se da ćete uživati u ovim knjigama!
