Dvorišta i ovog ljeta pričaju priče o Zagrebu kakvog još niste doživjeli!

Viktoria Mikulić 10. srpnja 2018.

Od 13.-22. srpnja očekuje vas mnoštvo zanimljivih glazbenih imena, gastronomskih delicija i osvježavajućih pića...

Tijekom deset nezaboravnih dana posjetitelji imaju jedinstvenu priliku zaviriti iza fasada nekih od najljepših zagrebačkih palača i doživjeti čarobne ambijente ovih jedinstvenih gornjogradskih prostora. No čeka ih tu i puno dobre urbane zabave, jer se u dvorištima mogu osvježiti slasnim zalogajima, osvježavajućim gutljajima i dobro se zabaviti uz prvorazredne glazbene izvođače i žive svirke od jazza i klasike do popa.

“Pravo urbano cool događanje s dušom” i “Projekt kakav Zagreb još nije imao” samo su neki od superlativa koji otpočetka prate ovu manifestaciju. A o atraktivnosti i uspjehu manifestacije puno govore i dvije prestižne nagrade za najkreativniji i najinovativniji projekt u hrvatskom turizmu.

Svako dvorište priča samo svoju, jednu, jedinstvenu i neponovljivu priču. A samo Dvorišta znaju ih – sve!

1. Palača Balbi – Demetrova 11

Staroslavenski institut, barokna palača i dvorište s jedinim sačuvanim bunarom na Gornjem gradu, među starim Zagrepčanima poznata i kao Balbičina palača nazvana po barunici Korneliji Balbi koja je bila njena zadnja privatna vlasnica, u kojoj je u brojnim trenucima slobodnoga vremena vezla najljepše ukrašena veziva koja se i danas čuvaju u obližnjem Muzeju grada Zagreba.

2. Palača Erdödy-Drašković – Opatička 29

Državni arhiv u Zagrebu, čuva najstarije povelje iz povijesti grada Zagreba, u ovoj prekrasnoj palači svoje djetinjstvo provela je hrvatska operna primadona Sidonija Erdödy Drašković, a još sredinom 20. stoljeća u njemu se sušio veš, igrala djeca i trčale kokice.

3. Privatno dvorište obitelji Milovac

Lokacija na kojoj je rođen skladatelj i violončelist Rudolf Matz, na kojoj je živjela velika ljubav slavnog hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog Hedviga Ban te na kojoj je prema legendi nastala prva hrvatska opera “Ljubav i zloba”.

4. “Tko pjeva zlo ne misli”, privatno dvorište – Basaričekova 11

Dvorište u kojemu je sniman najzagrebački među svim filmovima – kultni film “Tko pjeva zlo ne misli” Kreše Golika s vječnim likovima Ane, Franje, Mine, gospodina Fulira i malog Perice.

5. Atrij Muzeja grada Zagreba – Opatička 20

Polovinom 17. stoljeća nastojanjima grofa Gašpara Draškovića sagrađen je na ovoj lokaciji, na zemljištu koje je poklonio Gradski magistrat, opatički samostan reda Svete Klare, jedna od najvećih i najznačajnijih građevina tog stoljeća u ovom dijelu Hrvatske. Više od jedno i pol stoljeće klarise su tu živjele u strogoj izolaciji o čemu i danas svjedoči slijepo ulično pročelje s naslikanim prozorima. U spomen na redovnice samostana ulica je u 19. stoljeću dobila naziv koji ima i danas – Opatička ulica. Od 1947. u zgradi s prostranim atrijem i najstarijom sunčanom zidnom urom u Zagrebu nalazi se Muzej grada Zagreba.

6. Palača Gvozdanović – Visoka 8

U jednoj od najljepših ulica grada, iza jedne naizgled posve obične fasade, skriva se jedan od najljepših bisera Gornjega grada – građanska kuća obitelji Gvozdanović. U jedinstvenom ambijentu ove palače, posljednja privatna vlasnica Anka Gvozdanović, pijanistica i ljubiteljica umjetnosti, početkom 20. stoljeća priređivala je domjenke, koncerte, plesove i vrtne zabave, a svaki gost u njenu se domu osjećao posebnim, poštovanim i dobrodošlim.

Anka Gvozdanović darovala je 1966. godine palaču građanima grada Zagreba pod uvjetom da se ona sačuva kao ambijentalna muzejska cjelina; palačom i zbirkom danas upravlja Muzej za umjetnost i obrt.

7. Privatno dvorište – Radićeva 54

Nekad Duga, od 1928. Ulica Pavla Radića, glasila je za najživlju trgovačku ulicu Zagreba 19. stoljeća. Malo je poznato da je u prizemlju ove kuće, u ulici koja se tada još zvala i Kipna, stanovao otac Augusta Šenoe, “kaptolski sladopek” Vjekoslav Šenoa, koji je bio priznati majstor slastičar na nadbiskupskom dvoru, kamo ga je pozvao biskup Aleksandar Alagović.

Tu je neko vrijeme živio i preminuo hrvatski književnik, ugledni dramatičar i preporoditelj, jedan od utemeljitelja suvremenog hrvatskog kazališta Dimitrija Demeter (1811. – 1872.).

“Dvorišta” nude niz dobrih razloga za uživanje u ljepotama Zagreba i njegova Gornjeg grada. Zbog svega toga i ovog ljeta zakačite se za – “Dvorišta”!