Kultura

6 činjenica koje niste znali o najljepšoj baletnoj bajci Orašar

Antonija Andabak 12. listopada 2017.

Jedinstvene činjenice o jednako jedinstvenoj bajci prigodnoj u vrijeme Adventa

I ove zime, krajem studenog baletna predstava Orašar  vraća se u HNK na velika vrata kako bi predblagdansko veselje bilo još veće. Vjerojatno ste upoznati s pričom o djevojčici Klari  koja ispod bora pronalazi drvenog orašara s kojim proživi čudesne dogodovštine u svijetu mašte, preuzeta je od E. T. A. Hoffmanna u obradi Dumasa oca.

Ipak, postoje zabavne i zanimljive činjenice s kojima većina ljudi nije upoznata a tiču se ove bajkovite predstave koju svakako ne propustite pogledati!

1.Ova drvena lutka povezana je s njemačkom božićnom tradicijom, a zahvaljujući planetarnoj popularnosti baleta Orašar, postala je omiljeni dječji poklon diljem svijeta, osobito za vrijeme Božića. Kako je vole djeca, odrasli još i više pa je tako postala predmet kolekcionarskih strasti.

2. Priča o Orašaru temeljena je na bajci poznatog njemačkog pisca E.T.A. Hoffmana, naslova”Orašar i kralj miševa”. Originalna priča mnogo je mračnija od baletne predstave pošto sadrži dijelove bitke Orašara i vojske kralja miševa s pozadinskom pričom o tome kako je razmaženi princ vlastitom ohološću pretvoren u drvenog lutka.

3. Balet je praizveden u Rusiji 1892.godine, no kritičari nisu predviđali svijetlu budućnost pošto izvedbom nisu bili ni najmanje impresionirani. Svjetsku popularnost Orašar stječe tek sredinom pedesetih, točnije 1954.godine, kada ga u New York City Balletu postavlja George Balanchine, ruski baletni koreograf. Do kraja 1960.godine, Orašar postaje jedna od must see predstava, a takav status prati je dan danas. Koreografija Balanchinea plesna je verzije koja se do danas najčešće izvodila.

4. Iako je Orašar jedno od najpoznatijih djela ruskog skladatelja Petar Iljiča Čajkovskog, on ga nikada nije smatrao svojim najboljim djelom. Skladatelj je pak vjerovao da je glazba za balet “Trnoružica” neusporedivo bolje skladana nego za balet Orašar.

5. Petar Iljič Čajkovski umro je manje od godinu dana nakon originalne produkcije baletne predstave ne znajući kakav bi utjecaj njegov rad mogao imati na publiku i kritičare diljem svijeta u nadolazećim desetljećima.

6. Jedinstveni zvuk koji se čuje tijekom točke”Ples šećerne vile” dolazi od čeleste, glazbenog instrumenta koji je na prvi pogled vrlo sličan malom pianinu. Čajkovski je kriomice prenio iz Pariza u Rusiju ovaj instrument koji je trijumfalno predstavljen prilikom praizvedbe 1892.godine kako bi postigao unikatni zvuk i naglasio lik Šećerne vile.

Ulaznice za baletnu predstavu Orašar Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Dereka Deanea, bit će u prodaji od 2. studenog 2017. od 10 sati na blagajnama HNK. Cijene ulaznica i radno vrijeme blagajne možete pronaći na www.hnk.hr!